Crna Gora ima još puno prostora za napredovanje kada su u pitanju zaštita životne sredine i ekologija, zaključeno je na konferenciji pod nazivom „Pravo na zdravu životnu sredinu“ koja se održala osmog decembra 2017. godine u prostorijama EU info centra, a kojoj je prisustvovala predstavnica nevladine organizacije Mladiinfo Montenegro. Događaj su organizovali Delegacija Evropske unije, Institucija zaštitnika ljudskih prava u Crnoj Gori i Građanska alijansa.
Na konferenciji je bilo riječi o tome šta zapravo predstavlja zdrava životna sredina i na koji način je mi možemo očuvati. Zdrava životna sredina je temeljno pravo iz treće generacije ljudskih prava i vrlo je važno usmjeriti pažnju na tu oblast. Crna Gora – uprkos najavama – nije otvorila Poglavlje 27 koje se odnosi na oblast zaštite životne sredine, a koje podrazumijeva sve njene aspekte.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav fokusirao se na priču o ljudskim pravima. On je kazao da je zaštita ljudskih prava vrlo bitna za funkcionisanje jednog demokratskog društva, normalan život naših porodica, prijatelja, kao i svih drugih stanovnika Evropske unije. On je kazao da je životna sredina jako bitna oblast kojom se Evropska unija bavi i kojoj je posvećena.
Takođe je dodao i to da kratkoročna ekonomska rješenja koja štete životnoj sredini moraju biti zamijenjena dugoročnim rješenjima koja će doprinijeti njenom boljem očuvanju. „Crna Gora mora imati jaku administraciju kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou za primjenu i osnaživanje Zakona o životnoj sredini“.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori gospodin Šućko Baković je napomenuo da je pravo na zdravu životnu sredinu jedno od temeljnih ljudskih prava i da je briga o zdravoj životnoj sredini prioritet svakog društva. „Zdrava životna sredina je osnov za očuvanje ljudske egzistencije, zdravog razvoja društva i bitan faktor za nivo životnog standarda i nivo života stanovništva“.
On je takođe dodao da su očuvanje prirode i čovjekove sredine neke od najviših vrijednosti ustavnog poretka. „Crna Gora je svojim Ustavima iz 1992. i 2007. godine prema zaštiti životne sredine uspostavila državni odnos, stavljajući je u red svojih prioriteta“.
Pored toga, on je dodao da je stanje u našoj državi kada je u pitanju ova tema, uprkos postojanju zakonskih odredbi koje su donijete u skladu sa standardima Evropske unije, na nezadovoljavajućem nivou.
Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu ptica kazala je da Crna Gora nije najbolje kotirana na listi ekoloških zemalja svijeta i da zauzima 47. mjesto na ekološkoj listi performansi. „Svjesni smo vrlo dobro problema koji tište Crnu Goru; svjesni smo pet crnih ekoloških tačaka čijoj se realizaciji, odnosno sanaciji ne nazire kraj u nekom skorijem roku. U tom smislu se postavlja pitanje – ukoliko imamo toliko veliki primjer kršenja ovih prava, zašto nemamo slučajeve kada su građani ta prava na neki način štitili pred sudom ili su se obratili za pomoć bilo ombdusmanu, ili nekoj drugoj instituciji“.
Na samom kraju, učesnici tri srednje škole su dobili nagrade za takmičenje u oblasti ljudskih prava. Nagrade su dodjeljivane u tri kategorije: nagrada za brzinu, nagrada za aktivizam i nagrada za timski rad. Svi dobitnici su osvojili studentsko putovanje u Berlin.
Konferencija se organizovala povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava desetog decembra svake godine kao podsjetnik na potpisivanje sporazuma kada je po prvi put u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”.