Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) potpisala je Memorandum sa Skupštinom Crne Gore o osnivanju Istraživačko-dokumentacionog centra. Potpisivanje Memoranduma je upriličeno na konferenciji “Informaciono dokumentacioni centar – Pravda za prošlost, zalog za budućnost”, koju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava u okviru projekta “Odgovornost za prošlost“ u EU Info centru u Podgorici 30.01.2020. godine
Generalni sekretar Skupštine Crne Gore Aleksandar Jovićević kazao je da projekat Inicijative mladih za ljudska prava u saradnji sa Skupštinom Crne Gore „Tražimo odgovornost za prošlost“, u okviru kojeg se osniva Istraživačko dokumentacioni centar u Crnoj Gori, a koji već postoji u državama regiona, smatra izuzetno važnim za budućnost Crne Gore i našeg društva.
On je u ime predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića, potpisao Memorandum i pročitao pismo predsjednika Brajovića:
„Pažljivo pratim inicijative nevladinih organizacija u Crnoj Gori i rado se odazivam pozivima za saradnju, cijeneći njihov entuzijazam u društvenom angažmanu. Projekat Inicijative mladih za ljudska prava u saradnji sa Skupštinom Crne Gore „Tražimo odgovornost za prošlost“ u okviru kojeg se osniva istraživačko – dokumentacioni centar u Crnoj Gori koji već postoji u državama regiona, smatram izuzetno važnim za budućnost našeg društva.
Tokom trajanja ovog partnerskog projekta, dokumentacioni centar će prikupljati relevantna dokumenta u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore, sa svim izjavama, optužnicama, presudama i drugim izvorima vezanim za ratnu prošlost tokom 90-tih godina. Skupština Crne Gore preuzela je obavezu da sakupljenu građu čuva i učini je trajno dostupnom svim zainteresovanima.
Crna Gora se ponosi svojim multietničkim, mulitikonfesionalnim i multikulturnim skladom, a prije svega činjenicom da je i u najmračnijim vremenima 90-ih zadržala mir.
Ponosimo se i svojom istorijom, humanošću i činjenicom da smo u novijoj istoriji bila oaza za one koji su izgubili dom i svoje bližnje u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Činjenice govore da su tih godina gotovo 20% stanovnika Crne Gore činile izbjeglice – ljudi čija je svaka priča svjedočanstvo njihove lične, ali i naše kolektivne nesreće. I svakome je Crna Gora bila privremeno, a mnogima ostala i trajno utočište.
Ipak, da bismo s punim pravom i do kraja mogli da se ponosimo ljudskom i državnom humanošću, moramo biti spremni da se suočimo i sa tamnom stranom i nehumanim djelima koja su se nažalost, takođe, dešavala. Objektivno i otvoreno suočavanje s nemilim epizodama iz prošlosti ovih prostora, obavezan je korak u preventivi za buduća djela. Time ujedno odajemo počast žrtvama ratnih zločina, ali i jasno pozivamo da se utvrdi odgovornost počinilaca tih zločina. U jasnoj proceduri i tužilačko-sudskim postupcima skidamo kolektivnu odgovornost, čemu smo na ovim prostorima nerijetko bili skloni.
Poznata je teza da proces suočavanja sa prošlošću u svim državama bivše Jugoslavije teče sporo. Sa time se mogu djelimično složiti, i pozvati da svako od nas pojedinačno ili u okviru institucija doprinese suočavanju s prošlošću kao preduslovom za obezbjeđivanje dugoročnog mira. Lično, sa ponosom mogu da se osvrnem na svoj antiratni angažman i jasnu političku orijentaciju tokom više od 30 godina društvenog djelovanja. I tada sam bio svjestan koliko je važno pripadati društvu koje je usmjereno na borbu za mir, očuvanje ljudskih života, imovine i dostojanstva. Naš pogled bio je usmjeren ka razvijenim zapadnim demokratijama i njihovim vrijednostima u političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom smislu. Za mene su te vrijednosti važile 90-ih godina prošlog vijeka, jednako kao i danas. Zato osjećam ličnu obavezu, ali i kao predsjednik Skupštine Crne Gore, da pružim podršku svim projektima i politikama koje doprinose da mladi ljudi danas ne lutaju u društvenim orijentacijama, da odole desničarskim populističkim pokretima koji nude laka rješenja. Mislim da je za mlade ljude svako vrijeme izazovno i složeno, a laka rješenja u realnom životu ne postoje ili imaju visoku cijenu. Sa tim lakim ponudama da se prepustimo drugima koji su veći i znaju bolje šta je za nas dobro, suočavali smo se kroz istoriju mnogo puta, a račun je uvijek bio samo naš. Sa takvim ponudama suočavali smo se 90-ih godina, suočavamo se i danas.
Ali ono što čini nespokojnim aktere takvih ponuda jeste svijest da je država Crna Gora moćnija od svakog pokušaja negacije njene istorije, državnosti, njene prađedovske imovine i kulture. Retorika i politika 90-ih u Crnoj Gori neće dominirati. Zato je Crna Gora NATO članica, i zato će biti prva sljedeća članica Evropske unije – zajednice koja je obezbijedila najduži mir i ekonomski prosperitet u istoriji Evrope i njenih članica.
Svjesna svoje istinske snage, država Crna Gora u ime većinske volje građana poziva na dijalog, u ime poštovanja njenih zakona, zajedničke budućnosti i mira na ovim prostorima. Potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Skupštine Crne Gore i Inicijative mladih za ljudska prava, krećemo u realizaciju projekta koji će biti naše zajedničko svjedočanstvo, trajna opomena i zalog za budućnost mladih, mira u Crnoj Gori, regionu Zapadnog Balkana, Evropi i cijelom svijetu“, navodi se u pismu predsjednika Skupštine.
Dekan Pravnog fakulteta Crne Gore Aneta Spaić kazala je da je raspad Jugoslavije početkom devedesetih godina dvadesetog vijeka sa ciljem prekrajanja teritorija, etničkog inžinjeringa, ostvarenja velikodržavnih ciljeva donio do tada nezamislivi prvi rat na evropskom tlu nakon 1945. godine.
“Svjedoci smo sukoba nesagledivih razmjera, masovnog kršenja ljudskih prava, egzodusima izbjeglica prouzrokovanim etničkim čišćenjem, ratnim zločinima uključujući i zločine genocida“. Sprovođenje relevantnih istraga o kršenjima ljudskih prava i indifikovanja žrtva i počinilaca i utvrđivanja odgovornosti za zlodjela uz obezbjeđenje odgovarajućih referacija, civilizacijska je i etnička obaveza prema žrtvama i njihovim porodicama. I ako nam izgleda da je proteklih trideset godina dovoljno dug period za prevazilaženje posljedica ratnih strahota, suočavanje sa otvorenim pitanjima, učinjenim nedjelima, nihovim uzrocima i odgovornosti još uvijek nije završeno, istakla je Spaić.
Ona je kazala da naša nedavna prošlost i dalje traži pravdu kao zalog za novo uzajamno povjerenje i suživot na ovom području. Otuda je, dodaje Spaić i cilj ovog projekta, pisanje i sjećanje u Štrpcima, Morinj, Bukovici kao i Kaluđerskom lazu.
“Na nama je danas da pažljivo sagledamo našu prošlost da bi smo dobro dijelili budućnost, stoga i ovaj projekat koji je prije svega namijenjen mladim ljudima smatramo posebno značajnim jer otvara mogućnost da se uzajamnom saradnjom i razumijevanju ponovo otvore i razmotre pitanja iz perioda iza nas“. U cilju što bolje realizacije projekta Pravni fakultet će staviti na raspolaganju svoje resurse kako bi na stručnim temeljima dao svoj doprinos obrazovanju kao značajnom dijelu procesa suočavanja sa prošlošću. Pitanje posebnih znanja o pravu, socijalnim i moralnim pitanjima, uzrocima i posljedicama masovnog kršenja ljudskih prava, ratnim zločinima protiv čovječnosti i obavezama države i društva po nacionalnim i međunarodnim sporazumom samo su neke od tema koje će doprinijeti saznanju memoranduma prošlosti, kazala je Spaić.
Ona je mišljenja da je obrazovanje imperativ za mijenjanje ukorijenjenih stavova o netreperljivosti, imresivnosti a nove generacije treba nahraniti građanskim vrijednostima, prihvatanju različitosti i uzajamnog poštovanja renomiranih pravnosti.
“Tranziciona pravda i multietničko pomirenje je suživot, nisu samo doprinosi miru i stabilnosti u našem regionu, nego jedan od osnova demokratije vladavine prava, zdravog i sretnog društva kome težimo“. Zbog toga je i projekat “pravda za prošlost“, zalog za budućnost projekat kome ćemo se naročito posvetiti i sa posebnom pažnjom tretirati sve aktivnosti i rezultate koji iz njega proisteknu, rekla je Spaić.
Predsjednik Upravnog odbora Incijative za ljudska prava Milan Radović kazao je da se važnim pitanja za društvo ne može baviti više NVO, treba već da se udruže i doprinose snažno.
“Kao što znate ovo je veoma bolna tema u Crnoj Gori i nikada se ozbiljno nismo bavili ovom temom“, rekao je Radović.
To su uglavnom činile NVO i grupe građana individualno, naročito kada su govorile o pojedinačnim slučajevima ratnih zločina koji su se desili ovdje na prostoru Crne Gore i za koje Crna Gora odgovorna ali naprosto nikada nije pokrenuta sistemska akcija od strane državnih institucija. Ova priča se iz moje vizure pokušava zaboraviti s jedne strane ili izmijeniti pa se često ona nostrifikuje pa od međunarodne zajednice često se ućutkuje, koliko je Crna Gora do sada bila spremna da se suoči sa prošlošću najbolje nam govore primjeri pravosnažnih oslobađajućih presuda, kazao je Radović.