Preduzetništvo se često povezuje sa pokretanjem sopstvenog biznisa, novcem i velikim poslovnim idejama. Ipak, preduzetnički način razmišljanja mnogo je širi od toga. On podrazumijeva sposobnost da prepoznamo priliku, pronađemo rješenje za problem i budemo spremni da svoju ideju pretvorimo u nešto konkretno.
Jedna od najvažnijih osobina preduzetničkog razmišljanja jeste radoznalost. Umjesto da prihvatamo stvari onakvima kakve jesu, možemo se pitati da li postoji bolji, jednostavniji ili efikasniji način da se nešto uradi. Takva pitanja često predstavljaju prvi korak ka dobroj ideji.
Preduzetnički način razmišljanja razvija se i kroz spremnost da preuzmemo inicijativu. Nije potrebno čekati da neko drugi organizuje projekat, riješi problem ili ponudi priliku. Ako primijetimo nešto što možemo unaprijediti, možemo napraviti prvi korak – čak i ako je riječ o maloj promjeni u školi, na fakultetu, u organizaciji ili lokalnoj zajednici.
Važno je naučiti i da neuspjeh posmatramo drugačije. Neće svaka ideja uspjeti iz prvog pokušaja, a neke možda neće uspjeti uopšte. Umjesto da takvo iskustvo odmah doživimo kao poraz, možemo ga iskoristiti da vidimo šta nije funkcionisalo i šta sljedeći put možemo uraditi drugačije. Upravo kroz pokušaje i greške razvijamo iskustvo.
Još jedna važna osobina jeste spremnost na učenje. Preduzetnik ne mora znati sve, ali mora biti spreman da pronađe informacije koje mu nedostaju. To može značiti razgovor sa iskusnijom osobom, pohađanje kursa, čitanje, istraživanje ili učenje novih digitalnih alata. Svako novo znanje može pomoći da ideju sagledamo iz drugačije perspektive.
Dobar preduzetnički način razmišljanja podrazumijeva i sposobnost da slušamo druge. Ideja koja nama djeluje odlično ne mora nužno riješiti stvarni problem. Zato je važno razgovarati s ljudima, pitati ih šta im je potrebno i saslušati njihova iskustva. Tako možemo bolje razumjeti problem prije nego što krenemo da tražimo rješenje.
Takođe, korisno je naučiti da razmišljamo kreativno, ali i realno. Nije dovoljno imati zanimljivu ideju – potrebno je razmisliti kako bi ona mogla da funkcioniše u praksi, kome je namijenjena i šta je potrebno da bi se realizovala. Nekada najbolja ideja nije ona koja je najveća, već ona koja na jednostavan način rješava konkretan problem.
Mladi imaju mnogo prilika da razvijaju ovakav način razmišljanja. Volontiranje, omladinski projekti, takmičenja, radionice, studentske organizacije i različiti oblici neformalnog obrazovanja omogućavaju da se ideje testiraju u stvarnom okruženju i da se uči kroz iskustvo.
Na kraju, preduzetnički način razmišljanja nije rezervisan samo za one koji žele da osnuju kompaniju. To je način razmišljanja koji nam može koristiti u gotovo svakom poslu i svakodnevnom životu. Biti spreman da primijetimo problem, predložimo rješenje, preuzmemo inicijativu i učimo iz iskustva vještine su koje mogu pomoći svakom mladom čovjeku da lakše prepozna i iskoristi prilike koje mu se pružaju.