Dnevno se više proizvede manipulacijskih sadržaja nego što organizacije koje se bave raskrinkavanjem iskrivljenih i lažnih medijskih sadržaja mogu razotkriti na godišnjem nivou. Najveću pomoć može pružiti edukacija ljudi o tome kako konzumirati medije na pravilan način, zaključak je građanskog sata koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju.
Na građanskom satu održanom u prostorijama CDT-a, na temu “Lažne vijesti i širenje dezinformacija”, danas je govorio Darko Brkan, predsjednik NVO “Zašto ne” u BiH koji istovremeno vodi web portal Raskrinkavanje.ba fokusiran na demontažu i razotkrivanje lažnih vijesti.
Brkan je u uvodnom dijelu kazao da se sama medijska scena i način plasiranja medijskih sadržaja znatno promjenio sa napretkom tehnologije, a i u smislu načina na koji je pogodnije i jednostavnije plasirati sadržaj.
“Razvoj tehnologije i način plasmana su uticali na promjenu medijske slike, pa su time i medijske manipulacije izraženije, ili ih je teže identifikovati ili u krajnjem slučaju, medijski sadržaji se proizvode mnogo nezavisnije, pa su time podložniji medijskim manipulacijama”, smatra Brkan.
U nastavku pominje da se njegov tim nastoji baviti odgovornošću medija, ali prvenstveno istražuje odgovornost u političkoj sferi, provjerava činjenice i izjave političara. S tom namijerom je 2010. godine pokrenut navedeni portal.
“Opštepoznato je da ponekad političari ne kažu istinu, nijesu konzistentni u tome što govore, obećaju pa ne ispune, ali nam je naročit problem kako u cijeloj medijskoj slici ocjenjivati medije, jer oni rade slične stvari kao i političari”, ističe Brkan.
Brkan takođe navodi da se bilo teško uhvatiti i sa najpogodnijom metodologijom kojom su se bavili godinu dana, a da bi mogli analizirati medijsku scenu koja je toliko velika sa enormnim medijskim manipulacijama, lažnim vijestima, pristrasnim izvještavanjem.
Suštinski problem iskrivljenih vijesti po njegovom mišljenju leži u percepciji ljudi koji konzumiraju medijski sadržaj.
“Ljudi više nemaju percepciju informacije kao takve. Tu se više vodi neki rat između percepcija. Na osnovu percepcije javnosti oko sebe prihvatamo neku činjenicu kao tačnu, a ne provjeravamo je i to je suština problema” , konstatuje Brkan.
Od Brkana saznajemo da u svojoj bazi imaju 750 medija, kojima su dali ocjenu, a koji su proizveli neku vrstu medijske manipulacijie.
“Svaki put kad napravimo analizu, po našoj metodologiji obuhvatimo sve medije. Bavimo se isključivo medijskim izvještajima koji ili govore o BiH ili imamo dokaz da su jako čitani u BiH, a dosad smo analizirali i četiri novinske agencije, jer su one čuvar vrata novinarstva. Ono što prođe kroz novinsku agenciju mora biti tačno”, naglašava Brkan.
Zanimljivo je bilo čuti da u Bosni postoje mediji koji su registrovani na neki drugi način, ali ne u toj zemlji, kao i da to znaju zahvaljujući korišćenju savremenih alata.
“Postoje savremeni alati koji mogu otkriti vlasnike portala i medija koji nijesu registrovani. Koristimo svjetske servise, mada je ponovo teško analizirati. Čak smo otkrili čovjeka koji je vlasnik 56 portala, a na svim objavljuje slične sadržaje koje kombinuje u zavisnosti od toga na šta je portal fokusiran i izgradio je mrežu od tri miliona korisnika. Zarađuje od potražnje i od konzumenata koji ne znaju kako pravilno čitati medijske sadržaje i koji je izvor dobar, a koji ne”, priča Brkan.
Ključna stvar po njemu je medijska pismenost koja je oličena u tome da imamo potpisanog autora na vijesti, impresum medija, a ako samo to postignemo možemo biti zadovoljni.
Veliki problem kako kaže dolazi i od pandita, ljudi koji daju ekspertska mišljenja.
“Mi ocjenjujemo političare i medije, ali panditima je najteže odgovoriti. Pod krinkom kredibilnosti se krije svašta. Kada želite da plasirate neku dezinformaciju, a ne želite da je potpišete, onda koristite pandite. To može biti kredibilni profesor na nekom univerzitetu koji ima slobodu da piše šta hoće”, pojasnio je Brkan.
Nekad se desi da nema metodološkog načina za provjeru neke vijesti, pa je i za najobičniju glupost neophodno imati primarni izvor ili doći do nekog sekundarnog, priča iz iskustva gost na građanskom satu.
“Uzmimo npr. Samit u Briselu za koji se navodi da se pričalo o tome da će NATO uticati na sljedeće izbore u BiH i skinuti Dodika. Tako da je za ovakvu glupost potrebno odraditi ogroman istraživački rad i potvrditi da je to laž”, navodi primjer Brkan.
Za kraj je dodao da je najgore kad kroz lobiranje ubjedite dio ljudi u nešto što se odrazi na čitavo stanovništvo jedne države i ostavlja ogromne posljedice.
“Proizvod kampanja protiv vakcinacije je da roditelji odustaju od vakcinacije svoje djece, a time dovode i do smanjivanja kolektivnog imuniteta koji mi kao društvo imamo i time smo podložni epidemijama, a kad se one dese nema odbrane. I ako samo manji broj nije vakcisnisan u jednom društvu to čitavo društvo je podložno epidemiji. Kako legislativno riješiti te stvari pitanje je, ali možemo raditi na edukaciji društva”, preporučuje Brkan.