Zaštita ljudskih prava, izgradnja snažnog i nezavisnog pravosudnog sistema i inkluzivnog društva, gdje su sloboda izražavanja i sloboda medija zagarantovane, moraju da ostanu prioriteti Crne Gore na njenom evropskom putu. Ovo je istaknuto na drugom sastanku Upravnog odbora zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“, koji je održan onlajn.
Ovom prilikom Ljubomir Mišurović, državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Crne
Gore ponovio je da će Crna Gora ostati čvrsto posvećena poštovanju ljudskih prava i
sloboda. „Čestitao bih Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici i Delegaciji
Evropske unije u Crnoj Gori na dosadašnjem izvrsnom radu u okviru Horizontal Facility
programa. Ovaj program je dokazao i nastavlja da pokazuje kako se i državne institucije i
civilni sektor pridržavaju evropskih standarda i ističu značaj poštovanja ljudskih prava,
vladavine zakona i demokratije“, zaključio je Mišurović.
Hermann Spitz, šef Odsjeka za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori,
istakao je na sastanku značaj reformi u oblasti vladavine prava i osnovnih ljudskih prava kao
ključnih vrijednosti Evropske unije koje određuju brzinu pregovaračkog procesa za pristup
ovoj zajednici. “Program koji sprovodimo zajedno sa Savjetom Evrope pomaže crnogorskim
institucijama da ostvare napredak u važnim oblastima poput zaštite ljudskih prava, borbi
protiv korupcije i organizovanog kriminala, borbi protiv diskriminacije i zaštiti prava
marginalizovanih grupa, kao i slobodi medija i izražavanja. Ohrabrujem Crnu Goru da
iskoristi ekspertizu koja se nudi kroz ovaj program kako bi nastavila transparentan i
inkluzivan pristup u sprovođenju reformi u oblasti vladavine prava”, naglasio je Spitz.
Pilar Morales, šefica Programskog odsjeka, Generalnog direktorata za programe
Savjeta Evrope istakla je da će „uprkos izazovima nastalim u okolnostima zdravstvene
krize, Savjet Evrope, zajedno sa svojim dugogodišnjim partnerom – Evropskom unijom, i
dalje fleksibilno reagovati sa ciljem daljeg jačanja dobro uspostavljene saradnje sa Crnom
Gorom, istovremeno pružajući podršku Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji i
podržavajući primjenu preporuka nadzornih tijela Savjeta Evrope“.
Vladimir Leposavić, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, ukazao je
na to da mnogi aspekti vladavine prava dolaze zapravo od evropskih standarda. “Evropska
zajednica očekuje od Crne Gore da ostane privržena najboljim evropskim praksama i
standardima i zbog toga je podrška kroz ovaj program izuzetno značajna. Pozivam sve relevantne sagovornike – Savjet Evrope, pravosuđe, organizacije civilnog sektora, na
otvorenu saradnju kako bismo zajedno aktivno radili na unapređenju oblasti djelovanja
Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava”, zaključio je Leposavić.
“Naš cilj je da budemo na usluzi svim građanima Crne Gore, čuvajući stabilnost i mir, a
istovremeno poštujući ljudska prava i slobode“, rekao je Sergej Sekulović, ministar
unutrašnjih poslova Crne Gore. „Nema napretka bez saradnje između građana i institucija.
Da bi se to dogodilo potrebno je povjerenje. Naša glavna poruka je – izgradimo povjerenje“,
dodao je Sekulović.
Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore,
izjavila je da je ministarstvo na čijem je čelu fokusirano na zakonodavne reforme vezane za
oblast djelovanja medija. “Dovršavamo Nacrt zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama,
kao i izmjene zakona o medijima i Radio Televiziji Crne Gore kako bi sva tri zakona mogla
biti usklađena i usvojena kao paket. Nakon konsultacija i povratnih informacija medijske
zajednice i civilnog sektora, zapazili smo da bi oblasti zaštite novinarskih izvora i proces
izbora članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore trebalo da budu jedne od najvažnijih
tema za usklađivanje ovih zakona sa lokalnim potrebama sa jedne strane, i najboljim
praksama sa druge. Oba prethodno usvojena zakona koja se odnose na medije, biće uskoro
dopunjena u vrlo uskoj mjeri, uz preporuke Savjeta Evrope,” objasnila je Srzentić.
Vesna Bratić, ministarka obrazovanja, nauke, kulture i sporta Crne Gore najavila je na
sastanku prioritetne aktivnosti u oblasti kvalitetnog obrazovanja za sve koje će sprovesti
Crna Gora i među njima istakla: „Jedan od najznačajnijih zadataka u narednom periodu će
svakako biti razvoj digitalnih vještina profesora, kao i rad na razvoju vještina koje će istima
pomoći da se suoče sa kriznim, nepredvidivim i kompleksnim situacijama. Ne samo da su se
profesori preselili u virtuelne učionice, već su se tamo našli sa učenicima koji već imaju
digitalne vještine i stalno ih unapređuju.“
“Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” je zajednička inicijativa Evropske unije i Savjeta Evrope koja korisnicima programa pruža podršku pri ispunjavanju
reformskih agendi na polju ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i pomaže im pri
usklađivanju sa evropskim standardima i pravnim tekovinama Evropske unije u okviru
procesa proširenja, gdje je to relevantno.
U Crnoj Gori je izdvojeno 4,7 miliona eura za 7 projekata koji obuhvataju sva ključna
područja programa Horizontal Facility – reformu pravosuđa, zaštitu ljudskih prava,
reformu zatvora i policije, borbu protiv korupcije, pranja novca i finansiranja
terorizma, borbu protiv diskriminacije, inkluzivno obrazovanje, kao i slobodu medija i
izražavanja.
Uprkos efektu koji je pandemija korona virusa imala na realizaciju projekata u okviru
Horizontal Facility II programa, postignuti su zapaženi rezultati u unapređenju reformske
agende Crne Gore i pregovora o pristupanju EU.
Kada se govori o reformi pravosuđa, velika pažnja posvećena je jačanju proceduralnih
mjera zaštite u sudskim postupcima i izgradnji kapaciteta advokata i notara u ovoj oblasti.
Pravna klinika na temu ljudskih prava pokrenuta je prvi put u Crnoj Gori, pružajući
studentima pravnih nauka priliku da pruže besplatnu pravnu pomoć u pitanjima vezanim za
nasilje u porodici, zaštitu žena, djece i rodnih manjina. Takođe, principi rodne
ravnopravnosti uključeni su u novi/revidirani nacrt etičkih kodeksa advokata, notara i
sudskih tumača. Upravnici zatvora su kroz podršku programa počeli da rade na identifikaciji
potencijalnog radikalizma i nasilnog ekstremizma kod lica koja su pravosnažno osuđena.
Kao rezultat rada na borbi protiv korupcije, pranja novca i finansiranja terorizma, Vlada
Crne Gore usvojila je “Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma”.
Dokument je izrađen uz zakonodavnu ekspertizu i savjete obezbijeđene kroz saradnju sa
Savjetom Evrope. Vođeni preporukama i izmjenama zakonodavstva koje su donijete kroz
rad na Horizontal II programu, Sektor za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma
Uprave policije je ponovo postao članica najveće svjetske mreže finansijsko obavještajnih
jedinica EGMONT.
U oblasti borbe protiv diskriminacije i inkluzivnog obrazovanja ojačana je saradnja sa
organizacijama civilnog sektora. Kroz grantove koje su dobili, predstavnici civilnih društava
su odgovorili na hitne potrebe ranjivih grupa u vrijeme pandemije – organizovana su
savjetovanja i diskusije o govoru mržnje sa pripadnicima LGBTI i romske zajednice. Da bi se
osiguralo kvalitetno obrazovanje za sve u Crnoj Gori, Etičkom odboru je pružena podrška
u izradi Etičke povelje kao ključnog dokumenta za rad, a nastavljen je rad na Zakonu o
akademskom integritetu. Takođe, u saradnji sa lokalnim školama, razvijeni su projekti koji
pružaju mogućnost da se na smislen način priđe učenicima koji pripadaju ugroženim
grupama.
Fokusirajući se na slobodu izražavanja i slobodu medija, program je doprinio poboljšanju
Nacrta zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, koji će omogućiti primjenu evropskih
standarda u ovoj oblasti. Uz navedeno, medijima je pružena podrška, uključujući dodjelu
grantova, u promociji slobode izražavanja i prevazilaženju rizika sa kojim se suočavaju
tokom pandemije.
