Ćutanje administracije predstavlja glavni problem kada je u pitanju slobodan pristup informacijama, zaključeno je na konferenciji pod nazivom „Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama“ koju je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, a kojoj je prisustvovala predstavnica nevladine organizacije Mladiinfo Montenegro. Događaj je održan sedmog decembra 2017. godine u Podgorici.
Na konferenciji je bilo riječi o tome šta zapravo predstavlja slobodan pristup informacijama za državu koja teži da postane članica Evropske unije i kakve sve mogućnosti imaju građani kojima se zahtjev za pristup informacijama odbije.
Gost iz Slovenije i konsultant kancelarije Povjerenika za informacije Jan Herc kazao je da, poput nas, i oni imaju nezavisno žalbeno tijelo koje donosi i sprovodi odluke koje se odnose na slobodan pristup informacijama i koje ima mogućnost da kazni državne organe novčanom kaznom ukoliko ne postupaju po njihovom rješenju i na taj način omogućavaju bolju i efikasniju primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
„U Sloveniji na tom području radi 33 zaposlenika i u korelaciji sa Vladom smo nezavisni – imamo svoj budžet, naša šefica ima mandat pet godina i nikakva nova Vlada ne može je smijeniti u tom periodu, tako da ima mogućnosti da se radi sasvim samostalno“. On je dodao da po zakonu imaju uvid u sva dokumenta koja se koriste u postupku – bez obzira da li su to javni podaci, poslovne tajne ili bilo koji drugi dokument.
Ana Perović – Vojinović, sutkinja Upravnog suda, kazala je da je slobodan pristup informacijama jedan od bitnijih elemenata jednog demokratskog društva i da predstavlja važan temelj za sve nas. Po njenom mišljenju, u Upravnom sudu postoji veliki broj sporova kada je u pitanju slobodan pristup informacijama, ali nema konkretnih statističkih podataka.
Takođe je pomenula da postoje i ograničenja slobodnog pristupa informacijama, ali da je tada potrebno sprovesti test štetnosti. „Što se tiče samog suda, smatram da smo dali veliki doprinos kada je u pitanju slobodan pristup informacijama iako, zapravo, sud nema spreman odgovor na sve vaše zakonske zahtjeve i imperative i vrlo često u obradi tih slučajeva nailazimo na pitanja koja su sporna i za same sudije. I mi imamo, dakle, poteškoće u definisanju tog svojevrsnog sudskog tumačenja koje nije uvršteno u posebno tumačenje pravnog dijela, ali je jako značajno za društvo i za javni interes“.
Biljana Božić, šef Odsjeka za slobodan pristup informacijama u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kazala je da je u 2013. godini bilo obrađeno 752 predmeta, u 2014. bilo ih je 1 753, dok je u prošloj godini bilo obrađeno 2 567 predmeta. „Ono sa čime želim da vas upoznam je da je na današnji dan, sedmog decembra, zaprimljeno 4 582 žalbe Agenciji“.
Samostalna savjetnica Ministarstva javne uprave Marija Tomović kazala je da je slobodan pristup informacijama koje su u posjedu državnih organa jedan od osnovnih elemenata demokratskog društva – kako zbog njegovih primjena u praksi, tako i u teoriji prepoznatih funkcija od kojih je nesumnjivo najvažnija demokratska funkcija koja omogućava da građani budu dobro i pravovremeno informisani o pitanjima o kojima treba da se opredjeljuju i o kojima treba da donose odluke.
Ona je upoznala javnost o samom Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i o tome koje su to aktivnosti koje Agencija sprovodi kada do nje dođe zahtjev o pristupu nekoj informaciji.
Koordinator pravnog programa u MANS-u Vuk Janković poručio je da je MANS za dvanaest godina svog postojanja podnio preko 110 000 zahtjeva za slobodan pristup informacijama. „U 2017. godini podnijeli smo preko 7 000 zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Takođe, kada je u pitanju ova godina, institucije su objavile 40 odsto informacija koje bi trebalo da budu javne“.
U drugom dijelu konferencije riječ su imali naši novinari i predstavnici nevladinih organizacija koji su govorili o svojim iskustvima kada je u pitanju slobodan pristup informacijama.
Na konferenciji su govorili: Jan Merc iz Slovenije, Ana Perović-Vojinović iz Upravnog suda, Biljana Božić iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Marija Tomović iz Ministarstva javne uprave, Vuk Janković iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Mila Radolović – urednica dnevnih novina Vijesti, Marko Vešović – novinar dnevnih novina Dan, Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju, Mira Popović iz Centra za građansko obrazovanje, kao i predstavnik MANS-a Dejan Milovac.