Borbom protiv korupcije bliže putu ka Evropskoj Uniji saopšteno je na XIII Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS u Hotelu CentreVile u Podgorici.
Ministar unutrašnjih poslova, Melvudin Nuhodžić kazao je da je dužnost predstavnika izvršne vlasti kada je u pitanju korupcija da ne uljepšava, da ne traži izgovore sa kojim se u manjoj ili većoj mjeri suočavaju sve zemlje svijeta, već da ukaže na spremnost Vlade na saradnju u otklanjanju uočenih nedostataka i njeno zalaganje za napredak društva u ovoj oblasti, kazao je Nuhodžić.
Najprije dakle da utvrdimo koje su to relevantne činjenice koje vjerno prikazuju trenutno stanje ili dosadašnja dostignuća crnogorskoga društva u borbi protiv korupcije. Kako se viđenja toga stanja i dostignuća od strane različitih aktera naše društvene scene međusobno razlikuju, ponekad su čak i dijametralno suprotni, kazao je Nuhodžić.
U nezvaničnom, najnovijem dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru koji je predstavljen prije dvadeset dana posebno se napominje da je nastao na osnovu prezentiranih podataka onako kako ih vide vlast i civilni sektor. Trideset javnih funkcionera podnijelo je ostavke a dva su razriješena, vodeća stranka vladajuće koalicije je kažnjena tokom parlamentarnih izbora 2016 godine jer je prekršila zakon. Agencija za sprječavanje korupcije je pripremila analizu efikasnosti pravnog integriteta. Vlada je pipremila izmjenu zakona o javnim nabavkama kako bi stvorila pretpostavke za elektronski sistem javnih nabavki, kazao je Nuhodžić.
Na planu represije korupcije Evropska komisija u radnom dokumentu konstatuje da je uspostavljen početni bilans u dijelu istraga krivičnog gonjenja u slučajevima visoke korupcije koje treba dalje procesuirati. Da su dva lica osuđena za djela visoke korupcije, da su protiv dvadeset fizičkih lica i dva pravna lica podignute optužnice za takozvanu visoku korupciju i zloupotrebu službenog položaja. Da su pokrenute krivične istrage u četiri predmeta visoke korupcije protiv osam fizičkih i jednog pravnog lica i da je samo tokom prve polovine ove godine u jednom predmetu privremeno oduzeta imovinska korist u visini od tri miliona eura. Da su nove finansijske istrage pokrenute u osam predmeta visoke korupcije, kazao je Nuhodžić.
Treba napomenuti i negativne ocjene Evropske komisije, naše borbe protiv korupcije, te ocjene su idalje u pogledu nezavisnosti Agencije za sprečavanje korupcije. Rezultati i detaljnih provjera u odnosu na nezakonito bogaćenje i indetifikovanje porijekla imovine i dalje su rijetki. Aktivnosti lobiranja još uvijek se odvijaju izvan zakonskog okvira. Sveukupni uticaj korupcijskih mjera, posebno u najosjetljivim oblastima, treba da budu vidljivi rezultati u sprovođenju zakona o slobodnom pristupu informacijama, nije doprinijelo osiguranju veće transparentnosti i odgovornosti javnih službenika. Predmete istraga visoke korupcije treba dalje konsolidovati i ako se pokreću predmeti finansijske korupcije pokreću u ranijim fazama idalje se te istrage ne pokreću sistemski u svim slučajevima korupcije, kazao je Nuhodžić.
Ovo je naše stanje dakle onako kako ga vidi Evropska komisija. Mi u Vladi ovaj radni dokument Evropske komisije vidimo kao dobronamjerno upućujući analizu kao veoma korisnu za društvo u razmišljanju i planiranju narednih koraka i aktivnosti koje je potrebno preduzeti u cilju postizanja željenih rezultata i željenog evropskog standarda, kazao je Nuhodžić.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Aleksandar Drljević kazao je da je borba protiv korupcije jedan od glavnih preduslova za postizanje punog demokratskog kapaciteta jednog društva. Smatram da je ovo dobra prilika da se u odgovornom maniru, svjesni važnosti ove teme, podsjetimo na ostvarene rezultate, ali i osvrnemo na aktuelne izazove koje je neophodno prevazići, prvenstveno zbog zaštite interesa naših građana, ali i zbog ispunjavanja obaveza iz Evropske agende, kazao je Drljević.
On je kazao uprkos izazovima s kojima se Evropska unija ovih dana suočava, država je odlučno posvećena da postane punopravna članica Evropske unije, što će omogućiti bolji životni standard svim građanima. Izgradnja stabilnog i snažnog sistema vladavine prava, kao temelja demokratskog društva kojem težimo, predstavlja glavni, ali i najizazovniji zadatak Vlade, kazao je Drljević.
Cijenim da je značajna potvrda naših napora nedavna vijest o usvajanju Izvještaja o ispunjavanju početnih mjerila za poglavlje 8 – Konkurencija od Savjeta EU, što je preduslov za otvaranje jedinog preostalog poglavlja pravne tekovine, kazao je Drljević.
„Otvorene su nove krivične istrage, finansijske istrage se sprovode u svim slučajevima u kojima se ispune zakonski uslovi za njihovo pokretanje, a podignut je značajan broj optužnica za predmete iz oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala. Pored privremenog oduzimanja imovine, imamo i prva pravosnažna rješenja za trajno oduzimanje imovine“, kazao je Drljević.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav kazao je da je korupcija suprotnost temeljima političkih, ekonomskih i društvenih vrijednosti i dobrobiti društava. Njeni efekti su ozbiljni i rasprostranjeni. To potkopava vladavinu zakona, guši investicije, slabi povjerenje u vlade i omogućava organizovani kriminal, kazao je Orav.
On je poručio da su transparentne, odgovorne institucije i jaki krivično-pravni sistemi ključni su za sprječavanje korupcije.Crna Gora je postigla određeni nivo pripreme u ovoj oblasti od početka pregovaračkog procesa sa EU. Međutim, korupcija i dalje izaziva zabrinutost i još je rasprostranjena u mnogim oblastima, kazao je Orav.
On je poručio da su potrebni napori u prevenciji i suzbijanju korupcije, uključujući veću transparentnost u svim oblastima sklonim toj pojavi.Potrebno je učiniti više na konsolidaciji inicijalne evidencije istraga, krivičnog gonjenja i presuda, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou. Važno je garantovati istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije, kazao je Orav.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber poručio je da svi moraju da se uključe u borbu protiv korupcije.Korupcija ima mnogo strana i obično govorimo o visokoj, političkoj, ali svakodnevna korupcija igra važnu, negativnu ulogu, kazao je Veber.
Prema njegovim riječima, iskustvo je pokazalo da je borba uspješnija kad se kombinuje sa eliminacijom korijena korupcije, krivičnim gonjenjem i time što će političari davati primjer. Državni službenici treba dobro da budu nagrađeni za rad, treba ustanoviti transparentne kriterijume kako bi ljudi bolje obavljali poslove i ne i bili skloni korupciji, treba kažnjavati koruptivno ponašanje, kazao je Veber.
Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Alison Kemp poručila je da sistem mora da služi građanima.Ne postoji država koja je oslobođena korupcije ali to nije opravdanje. Možda izgleda kao nemoguća misija ali moramo naučiti da ne smijemo tu pojavu tolerisati i to je misija koja nas sve mora privući i zainteresovati, kazala je Kemp.
Moramo se uključiti u borbu protiv korupcije i ne smijemo je tolerisati, i to je misija koja sve treba da nas privuče. To je važna misija u Crnoj Gori i bez te misije Crna Gora neće biti transformisano mjesto, zemlja u kojoj će mladi ljudi ostajati i koja će privlačiti investicije i ostvariti ekonomski rast i poboljšati kvalitet života na putu prema Evropskoj uniji, kazala je Kemp.
Izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Vanja Ćalović Marković kazala je da gdje god ima političke korupcije ima i visoke korupcije i one stvaraju začarani krug iz kog je teško izaći. Afera Koverat najslikovitije govori o spregama politike, kriminala i biznisa. Nije riječ o regularnom novcu već o prljavim parama, stečenih kriminalom, u sprezi sa onima kojima je data donacija, kazala je Ćalović Marković.
Oni koji dođu na vlast zahvaljujući kriminalnim fondovima donose odluke u interesu onih koji su ih finansirali, a ne države i građana. Tako izabrana vlast piše zakone, i sprovodi reforme u koje ugrađuje privatne interese i metode koje im omogućavaju da ostanu na vlasti jer samo tako mogu da nastave da se bogate i da izbjegavaju pravdu, kazala je Ćalović Marković.
Kako je navela, pravosuđe je “urušeno od vrha do dna”, a Agencija za sprječavanje korupcije postala je sinonim za zataškavanje te pojave.Ona je rekla da se uoči izbora mijenja Zakon o SPI – izborni zakon, kako političke partije ne bi imale obavezu da objavljuju podatke o finansijama. Ukoliko bude usvojen zakon kakav predlaže Vlada izgubiće se najvažniji alati u borbi protiv političke i visoke korucpije. Ukoliko država hoće da se bori protiv korupcije mora kriminalizovati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i nezakonito finansiranje političkih partija. Podnošenje lažnih finansijskih izvještaja, mora se kriminalizovati. Mora se kriminalizovati i finansiranje iz inostranstva, kazala je Ćalović Marković.
Tražimo da krivična djela sa elementima visoke i političke korupcije ne zastarijevaju da bi jednog dana neke slobodne institucije mogle da obezbijede da pravda bude spora ali dostižna, kazala je Ćalović Marković.