Neadekvatna primjena zakona o slobodnom pristupu informacijama

Predstavnik NVO Mladiinfo Montenegro prisustvovao je konferenciji pod nazivom “U susret izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama” gdje je zaključeno da je Crna Gora u nezavidnoj poziciji kada je u pitanju poštovanje i primjena ovog zakona.

Suzana Pribilović, ministarka javne uprave izjavila je da je Slobodan pristup informacijama osnovno i temeljno pravo i da je Vlada Crne Gore definisala obavezu izmjene zakona o slobodnom pristupu informacijama. Apelovala je na zaposlene u javnoj upravi da trebaju više da rade na proaktivnom objavljivanju informacija. Prema njenim riječima, Ministarstvo javne uprave želi da unaprijedi postojeća zakonska pravila, jer su prepoznati osnovni problemi u primjeni javnog zakona.

“Kroz unaprijeđenje normativnog okvira za pristup informacijama, vlada je spremna da učini još jedan korak naprijed ka članstvu u EU”, zaključila je Pribilović.

Anamarija Musa, ekspert delegacije EU u Crnoj Gori rekla je da zakon treba biti instrument građanima da ostvare svoju demokratsu kontrolu nad institucijama. Cilj je, kako ona kaže, da zakon bude usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima i sa komparativnim rješenjima drugih zemalja. Još jedan od ciljeva je da zakon bude jasan i precizan tj. orijentir za rješavanje određenih problema. Musa je podsjetila da treba insistirati da sve informacije budu dostupne na zvaničnim sajtovima organa vlasti što za sada nije slučaj. Zloupotrebu prava ima srpski, slovenski, hrvatski, britanski i ostali zakoni, a ukidanje taksi je, kako ističe Musa, još jedan od ciljeva zakona.

Dejan Milenković, ekspert SIGMA-e napomenuo je da crnogorski zakon o pristupu informacijama nije zakon koji nije standardan. U zemljama zapadnog Balkana, kako on tvrdi, ima dosta dobrih zakona o pristupu informacijama, ali da je npr. potrebno da jedan građanin zna kolika je plata jednog državnog službenika.

Veselin Radulović, advokat NVO MANS-a rekao je da ono što je prethodno bilo dobro značajno je pogoršano izmjenama zakona. Pored toga Radulović zamjera i to što je uvedeno niz ograničenja npr. poslovne tajne, što nije u skladu sa evropskim standradima niti sa praksom evropskog suda.

Mila Radulović, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore rekla je da su im informacije potrebne zbog izrade tekstova, dešava se da po godinu dana čekaju na njih. Suočeni su s praksom da zavise od dobre volje državnih organa. Od Ministarstva finansija i Uprave za imovinu se ne mogu dobiti nikakve informacije. Radulović tvrdi da oni od njih traže imena lica za koje im trebaju informacije, tako da se zakon izvrgava ruglu.

Stevo Muk, predsjednik upravnog odbora NVO Instituta Alternativa objasnio je da ako ne dobijete informacije u roku koji je zakonom propisan onda je vjerovatno da ih nećete dobiti nikad ili ćete ih dobiti kasno tako da vam neće više ni trebati. Muk je podsjetio da su dobili nedavno rješenje Agencije poslije tri godine i četiri mjeseca.

Biljana Božić, šefica Odsjeka za pristup informacijama u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama rekla je da su 2013. godine imali 753 žalbe, a na današnji dan Agencija ima zaplijenjenih 2400 žalbi, što pokazuje na koji način se primjenjuje praksa zakona o slobodnom pristupu. Božić je 2015. godine imala priliku da stekne iskustvo o sticanju prava o slobodnom pristupu informacijama u Hrvatskoj i to isksutvo prenese u Crnu Goru. Ona je ocijenila da je proaktivnost u objavi informacija 90%.

Danijela Nedeljković Vukčević, generalna direktorka Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave izjavila je da treba spriječiti zloupotrebu gdje je ima, jer zakon je takav da omogućuje da imamo loše rezultate u praksi. Organi, prema njenim riječima, trebaju da budu otvoreni i transparentni i potrebno je podići nivo svijesti o značaju slobodnog pristupa informacijama.

„Agencija ne radi svoj posao jer umjesto da nadzire proaktivno objavljivanje informacija ona ima preko 3000 žalbi“, zaključila je Vukčević.